Ukoliko se utvrdi da je prilikom prikupljanja potpisa podrške izbornim listama bilo falsifikata, to je posao za nadležne sudove. To je za „Dan“ saopštio sekretar Državne izborne komisije Milisav Ćorić. Kako je naveo, odlukom Ustavnog suda da se potpisi podrške više ne prikupljaju pred izbornim komisijama taj posao je u potpunosti prepušten političkim subjektima.
– Postupak grafološke provjere potpisa podrške građana izbornim listama je nemoguće sprovesti. Ovo iz razloga što je rok za potvrđivanje izborne liste svega 48 sati. To je realnost sa kojom se moramo suočiti. Može se provjeriti da li lice koje je potpisom podržalo neku izbornu listu ima pravo glasa u Crnoj Gori. Takođe, može se provjeriti i da li je jedno lice potpisalo podršku za više od jedne izborne liste. To je ono što će Državna izborna komisija sasvim sigurno i raditi – naveo je Ćorić.
Za bilo kakvu eventualnu pojavu falsifikovanih potpisa podrške izbornim listama, kako objašnjava, odgovara onaj ko je to uradio.
– Ako dođemo u situaciju da se isto ime pojavi da podržava potpisom više izbornih lista, može da se pokrene postupak protiv takvog lica. Obično u tim slučajavima birač kaže da je neko to uradio mimo njegovog znanja. To je posao za sud – zaključio je Ćorić uz napomenu da ima razmišljanja za uvođenje nekih novih zakonskih rješenja po pitanju prikupljanja podrške izbornim listama, ali da za to treba vremena.
Rok za podnošenje izbornih lista za oktobarske parlamentarne izbore počeo je da teče od 1. avgusta, a ističe 20. septembra u ponoć. Državna izborna komisija može utvrditi izbornu listu ako je svojim potpisom podrži najmanje 4.091 birač. Ukoliko izborna lista političke partije ili grupe birača predstavlja manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu, može biti utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 1.000 birača. Podnosilac izborne liste, osim najmanje potrebnog broja potpisa podrške, Državnoj izbornoj komisiji uz izbornu listu dostavlja i pisanu izjavu kandidata da prihvata kandidaturu,potvrdu o biračkom pravu za svakog kandidata sa izborne liste,potvrdu o prebivalištu svakog kandidata,pisanu saglasnost o prihvatanju nosioca lista ako je to uključeno u njen naziv,kao i odluku nadležnog organa političke partije kojom je verifikovao izbornu listu. Dužni su da dostave i izbornu prijavu i osnivački programski akt.
Grupa birača uz izbornu listu dostavlja i izjavu ovjerenu pred nadležnim organom o odluci da učestvuje na izborima sa programskim ciljevima, ovlašćenom licu za zastupanje pred nadležnim organima, kao i drugim pravima i obavezama. Podnosioci izbornih lista, u cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, kako je nedavno saopštila Državna izborna komisija, dužni su da imaju najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola.
V.R.
Čuvanje tajnosti glasanja
Ustavni sud Crne Gore u februaru je proglasio neustavnim odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika kojima je bilo definisano da se potpisi podrške listama prikupljaju pred članovima izbornih komisija. Stav Ustavnog suda je da se prikupljanjem potpisa podrške izbornim listama pred članovima izbornih komisija povređuje Ustavom propisano načelo tajnosti glasanja.
Iz pojedinih političkih subjekata upozoravali su da se ukidanjem obaveze prikupljanja potpisa podrške izbornim listama otvara prostor za moguće zloupotrebe odnosno falsifikate.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.